Kompostiranje za očuvanje životne sredine: Kompanija Mercator -S predvodi akciju transformacije otpada u dragoceni resurs

Kompostiranje za očuvanje životne sredine: Kompanija Mercator -S predvodi akciju transformacije otpada u dragoceni resurs

27. jun 2023.

Očuvanje životne sredine postaje sve važnije u današnjem svetu, a jedan od ključnih aspekata tog procesa je adekvatno upravljanje otpadom. U tom kontekstu, kompostiranje predstavlja revolucionarnu inicijativu koju je naša kompanija Mercator -S pokrenula u svoja tri vodeća maloprodajna lanca IDEA, RODA i MERCATOR. 

Naša akcija ima za cilj transformaciju isteklog voća i povrća u kompost, čime se postiže dvostruka dobrobit - smanjuje se otpad i stvara se vrhunski kompost koji ima brojne korisne primene.

Prepoznati smo kao lider u inovativnim inicijativama društvene odgovornosti, ta tako kompanija Mercator-S je, sledeći sveobuhvatnu i izuzetno važnu strategiju zaštite životne sredine najvećeg regionalnog koncerna “Fortenova grupa” čiji je deo, započela pilot projekat kompostiranja ostataka voća i povrća u 15 odabranih prodavnica. Ova inicijativa predstavlja odgovoran korak ka očuvanju životne sredine, jer se umesto da završe kao otpad, ovi ostaci se preobražavaju u izvanredan kompost. Ovim postupkom, Mercator-S pokazuje svoju posvećenost smanjenju negativnog uticaja na okolinu i stvaranju održivog ekosistema.

Šta je i kako nastaje kompost?

Kompostiranje je proces razlaganja organskog materijala u kompost, prirodno bogatoj hranljivim materijama i mikroorganizmima. Ovaj proces je izuzetno koristan za našu planetu iz mnogo razloga. Pre svega, kompostiranje smanjuje količinu otpada koji završava na deponijama ili zagađuje prirodne resurse, čime se umanjuje negativan uticaj na životnu sredinu. Umesto da se ostaci hrane bace, oni se pretvaraju u plodno tlo koje se može iskoristiti za uzgajanje biljaka u njivama, baštama ili za saksijsko cveće.

Proces kompostiranja podrazumeva pažljivo mešanje različitih komponenti kako bi se obezbedili optimalni uslovi za razgradnju. Organski otpad, kao što su ostaci voća i povrća, lišće, trava ili biljni otpad, smešta se u posebne kompostere ili kompostne gomile. Zatim se dodaju elementi poput vode, vazduha i mikroorganizama koji će podstaknuti razgradnju materijala. Vremenom, ovaj organski otpad se razlaže i pretvara u bogat i stabilan kompost, spreman za upotrebu u poljoprivredi, vrtlarstvu i hortikulturi.

Na kraju teksta pogledajte tabelu šta može biti kompost, a šta ne.

Zašto je dobro kompostirati?

Korist od komposta je raznovrsna i dragocena. Ovo prirodno đubrivo poboljšava strukturu zemlje, povećava sposobnost zadržavanja vlage, pruža hranljive materije biljkama i stimuliše rast korena. Takođe, kompost ima sposobnost da poboljša otpornost biljaka na bolesti i štetočine, smanjujući potrebu za hemijskim pesticidima i đubrivima. Na kraju, kompostiranje podstiče cirkularnu ekonomiju i smanjuje ukupan uticaj našeg društva na životnu sredinu.

Kompost (2) 960x640

Sledi primer kompanije Mercator -S: KOMPOSTIRAJ I TI

Želimo da budemo primer i da ovu plemenitu inicijativu proširimo na sve podavnice u našem sistemu. Isto tako, važno nam je da prenesemo poruku i napomenmo da pojedinci mogu i sami  učestvovati u procesu kompostiranja kod kuće. Uz malo truda, svako domaćinstvo može koristiti svoj organski otpad za stvaranje komposta. Odvajanje ostataka hrane, lišća i drugog biljnog materijala može biti prvi korak ka kreiranju sopstvenog kompostnog sistema. Kompostiranje na kućnom nivou ne samo da smanjuje količinu otpada koji se šalje na deponije, već i pruža domaćinstvu vrhunsko prirodno đubrivo koje će poboljšati plodnost zemlje u vrtu ili bašti.

Inicijativa kompanije Mercator-S za kompostiranje ostataka voća i povrća je svetli primer koraka ka održivoj budućnosti. U ovom uspešnom pilot projektu, nastalo je prvih 2,5 tona komposta, a ono najbitnije je to da verujemo da će projekat otvoriti put ka širem usvajanju kompostiranja, povećati svest o važnosti očuvanja životne sredine i podstaći i građane da se aktivno uključe u proces. Ulaganje u ovakve inicijative omogućava nam da gradimo ekološki svesnije društvo, u kojem se priroda poštuje i čuva za buduće generacije.

RECIKLOPEDIJA: Edukacija i inspiracija za održivu budućnost

Još jedan način da doprinesemo ovom cilju jeste i edukativna web-stranica "RECIKLOPEDIJA" kojom želimo da doprinesemo promeni navika pri kupovini, pripremi i čuvanju namirnica. Ova platforma ima za cilj da pruži korisne informacije i zanimljiv sadržaj kako bi podstakla svest o važnosti recikliranja i kompostiranja. Prema relevantnim izveštajima, u Srbiji se godišnje baci čak 35 kilograma hrane po glavi stanovnika, a RECIKLOPEDIJA ima za svrhu da pomogne u smanjenju ovog broja.

Posetom www.idea.rs/Aktuelno/Reciklopedija, možete pronaći više informacija o recikliranju, kompostiranju i drugim oblicima zaštite životne sredine. Na ovoj web-stranici pronađite savete i uputstva o pravilnom upravljanju otpadom, efikasnom korišćenju resursa, načine kako da smanjite otpad, kao i praktične smernice za očuvanje hrane i ideje za kreativno korišćenje otpadnih materijala.

Želimo da podignemo svest o važnosti održivog životnog stila i da inspirišemo ljude da preduzmu korake ka očuvanju životne sredine. Sveobuhvatna platforma RECIKLOPEDIJA pruža priliku svima da se informišu, nauče nove metode i unaprede svoje navike kako bi zajedno doprineli stvaranju bolje budućnosti za našu planetu.

Očuvanje životne sredine je naša zajednička odgovornost, a kompostiranje predstavlja konkretan način da doprinesemo tom cilju. Učinimo svoj deo za očuvanje prirode, stvarajući tako zdraviju, čistiju i održiviju budućnost za sve nas.

Kompost (3) 960x640

Šta ide, a šta NE ide u kompost

Ključni koraci u proizvodnji visokokvalitetnog komposta uključuju pravilan odabir materijala i pravilno odlaganje. Važno je usitniti veće otpatke na nekoliko centimetara kako bi se ubrzao proces razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje treba postavljati na kompostnu gomilu u tanjim slojevima, a zatim lagano zalivati vodom.

MATERIJALI KOJI SPADAJU U KOMPOST:

MATERIJALI KOJI NE SPADAJU U KOMPOST:

Trava, korovi koji nemaju seme, delovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;

Trajni korov, osemenjeni korovi;

Trava, korovi koji nemaju seme, delovi biljaka koji se ne mogu iskoristiti;

biljke tretirane pesticidima – pazite npr. kod ruža;

ostatci od povrća i voća;

Sve što sadrži boje i druge hemikalije (lakirano drvo, lekovi, časopisi u boji i sl.);

suvo lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cveće

masti i ulja;

piljevina, slama, seno, strugotine;

anorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično);

talog čaja i kafe;

 

ljuske jajeta;

 

papir, karton, ambalaža od jaja – sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima;

 

vuna, pamuk;

 

perje, životinjska dlaka, kosa;

 

pepeo (u malim količinama, jednako raspoređen);

 

Uključi se i ti!

Malim svakodnevnim promenama navika na bolje možemo učiniti značajnu promenu, uključi se i ti! Odbaci loše navike, a ne hranu! Podeli svoje dobre navike sa ciljem smanjenja bacanja hrane na društvenim mrežama uz hashtag #reciklopedijaidea. Smanjimo bacanje hrane zajedno!